Opšte karakteristike poplavnog područja doline rijeke Une, šire područje Kulen Vakufa

Geografski položaj, veličina, nadmorska visina, klima

Rijeka Una je desna pritoka rijeke Save i pripada slivnom području rijeke Save. Čitavo područje sliva rijeke Une može se podijeliti na dva dijela i to: sjeveroistočni nizinsko-brežuljkasti dio i jugozapadni planinski dio. Granica između ova dva područja ide preko naselja Stijena, Bosanska Krupa, Sanski Most i Vilnusi.

Sjeveroistočni dio predstavlja površinu sa blagim padom u pravcu sjeveroistoka. Ispresjecana je mnogobrojnim dolinama stalnih i privremenih vodotoka. Jedina veća uzvišenja su Kozara i Majdan Planina sa nadmorskom visinom od 600 m.n.m. Krajnji sjeveroistočni dio ovog dijela je izrazito ravničarski sa nadmorskom visinom od 100 m.n.m.

Jugozapadni dio pripada planinskom pojasu Dinarida sa karakterističnim oblicima reljefa: kraškim poljima, uvalama, vrtačama i sl. Najznačajnija planina na ovom dijelu je Grmeč sa najvećim nadmorskom visinom od 1604 m.n.m. Od ostalih vrhova treba još spomenuti: Veliki Ljutoč, Klekovača, Lunjevača, Osječenica.

Izvor rijeke Une sastoji se od većeg broja kraških vrela. Pored glavnog izvora koji se nalazi južno od Suvaje, postoje još dva značajna vrela – Velika i Mala Netka. Ova tri izvora formiraju Unu koja neposredno nizvodno prima vode Srebrenice i teče na sjever. Dužina glavnog toka je 239 km. Ukupna površina sliva iznosi 9368 km2. Prosječna denivelacija sliva iznosi 473 m. Ušće Une u rijeku Savu nalazi se na nadmorskoj visini od 83 m.n.m.

Razmatrano poplavno područje se nalazi pod uticajem umjereno kontinentalne klime sa nešto većim uticajem maritimne klime. Izražena su kolebanja temperatura u proljeće i jesen što prouzrokuje pojavu mraza, tako da je pojava mraza moguća skoro 6 mjeseci. U razdoblju maj – septembar mraz se ne javlja. Temperature jesenjih mjeseci su nešto veće od proljetnih. Ova pojava je uvjetovana uticajem mediteranske klime (blizinom Jadranskog mora). Prosječne mjesečne temperature se kreću u granicama od 0.3°C (januar) do 20.0°C (juli). Prosječna godi{nja temperatura iznosi 10.6°C. Navedeni podaci su dobijeni obradom meteorološke stanice Bihać.

Ukupne godi{nje prosječne padavine u dolini Une na području Kulen Vakufa iznose oko 1140 mm (na osnovu obrade K.S. Drvar). Karakteristike ovog klimatskog režima su veće padavine u toplim mjesecima nego u zimskim. Najveće količine padnu u junu, a najmanje se bilježe u februaru.

Najučestaliji vjetar na ovom području je NW (sjeverozapadni), dok jugoistočni ima najveću jačinu. Karakteristika područja je pojava fena (topli zrak) u jesenjim mjesecima i u proljeće, a to ima uticaj i na porast temperature zraka. Olujnih vjetrova nema.

Hidrografija, vodni režim i trajanje poplava

Razmatrani potez koji obuhvata šire područje Kulen Vakufa pripada gornjem toku rijeke Une. Obuhvata usku dolinu od naselja Klis do Kulen Vakufa. Nadmorska visina ovog područja je u dijapazonu 299-297 m.n.m. Osrednjeni podužni pad prirodnog korita na ovom dijelu je oko 0,40.

Najznačajnije pritoke rjeke Une su: Unac, Krušnica, Sana, Mlječanica, Moštanica (desne pritoke), te Klokot i Žirovac (lijeve pritoke). Na dijelu toka kroz područje Kulen Vakufa, od značajnijih pritoka, treba još spomenuti rijeku Ostrovicu.

Nedovoljan proticajni kapacitet i izuzetno mali podužni pad korita imaju za posljedicu česta plavljenja okolnog terena pri nailasku većih voda. Plavljenju doprinose, u značajnoj mjeri, sedreni pragovi. Naime ovi pragovi predstavljaju male brane u korito koje stvaraju uspor na uzvodnim dionicama vodotoka.

Elementi vodnog režima rijeke Une (nivo i proticaj) od interesa za dalje analize i određivanje karakterističnih velikih voda razmatranog područja definisani su na osnovu obrada V.S. Kralje.

Urbanizam, poljoprivreda, privredeni pogoni, saobraćajnice

Šire područje Kulen Vakufa administrativno pripada općini Bihać. Prema popisu stanovništva iz 1991. godine u Kulen Vakufu je živjelo 1.045 stanovnika. U ratnom periodu znatan procenat stanovnika je izbjegao sa ovog područja. Sad je toku proces povratka lokalnog stanovništva.

Poljoprivredna proizvodnja je uglavnom svedena na individualna gazdinstva i ekstenzivnog je karaktera. Najtzastupljenije kulture su žitarice, krmno bilje i povrće.

Od privrednih pogona, pored objekata male privrede, treba spomenuti drvnu industriju.

Značajnije saobraćajnice na ovom dijelu su Unska pruga i magistralni put Martin Brod – Kulen Vakuf - Bihać.

Osnovni hidrološki podaci

 

Od svih hidroloških obrada od interesa za razmatrano područje, jedina kompletna obrada koja je pronađena je obrada V.S. Kralje, sa zadovoljavajuće dugim nizom podataka. Ostali neophodni karakteristični proticaji dobijeni su analizom specifičnih oticaja i regionalizacijom svih pronađenih parametara vjerovatnoća pojave maksimalnih godišnjih proticaja.

Opširnije hidrološke analize prezentovane su u Knjizi B- Hidrološke podloge i analize.

Ovdje se daju samo podaci o karakterističnim proticajima koji su od interesa za utvrđivanje površina plavljenja na razmatranom dijelu doline rijeke Une na širem području Kulen Vakufa:

Vjerovatnoća pojave KULEN VAKUF
Proticaj (m3/s)
1/20 578
1/100 740
1/500 891


Plavljene površine

Nakon sprovedenih hidrauličkih analiza dobijeni su nivoi velikih voda duž razmatranog područja za karakteristične proticaje. Linije plavljena su nanešene na postojeće geodetske podloge te su sa njih očitane površine plavljenja. Njihove vrijednosti za pojedine velike vode date su u sljedećoj tabeli:

Vjerovatnoća pojave Poplavljena površina (ha)
1/20 230
1/100 241
1/500 250


KATASTAR POSTOJEĆIH SISTEMA ZA ZAŠTITU OD POPLAVA

Od katastra postojećih vodoprivrednih objekata za zaštitu od poplava na širem području Kulen Vakufa nema objekata. Jedino treba spomenuti da je nizvodno od Kulen Vakufa u kanjonskom djelu skinut je sedreni prag radi povećanja propusne moći korita r.Une.