Opšte karakteristike poplavnog područje rijeke Tinje

GEOGRAFSKI POLOŽAJ, VELIČINA I NADMORSKA VISINA, KLIMA

Poplavno područje rijeke Tinje čini uska dolina uz rijeku Tinju u općini Srebrenik (područje grada Srebrenik i šire područje naselja Tinja).

Na području Općine Srebrenik živi oko 45.000 stanovnika, sa tendencijom porasta broja stanovnika i gustine naseljenosti zbog prisutnosti izbjeglica iz posavskih i drugih općina. Slivno područje ovog dijela rijeke Tinje iznosi (na tunelu Ormanica) 255 km2, na kome dominiraju izrazite bujice kao što su : Tinja, Jasenička rijeka, Duboki potok, Urvenica, Slanska rijeka, Lušnički potok, Rijeka, Moštanica i Bistrica.

Nadmorska visina na području rijeke Tinje je : 134 m.n.m.- Ormanica, 153 m.n.m. Špionica, 178 m.n.m. – Srebrenik (most Rapatnica), 204 m.n.m. – Drenik, 300 m.n.m. –Gornja Tinja.

Osnovna karakteristika vodnog režima područja je neravnomjernost uzrokovana hidrometeorološkim elementima kao što su: oborine, temperatura zraka, evaporacija, evapotranspiracija, infiltracija, vlažnost tla i dr., te kontinentalnom klimom.
Najznačajniji uticaj na formiranje velikih voda imaju oborine. Na neravnomjernost raspodjele oborina ogroman uticaj ima klima i fizičkogeografske karakteristike područja.

Tako usljed oborina većeg intenziteta na strmom području, slabo obraslom vegetacijom i slabo vodopropusnom, možemo očekivati nagle poplave, posebno na mjestima gdje korita nisu dovoljno razvijena, tipičan primjer ove pojave je rijeka Tinja.

Oborine su temeljni element koji najznačajnije i najčešće utiče na formiranje oticanja, posebno kada su u pitanju valovi velikih voda, svakako ne i jedini. Značajan uticaj imaju temperatura zraka i evaporacija, a u hidrološkom pogledu i snijeg kao vrsta oborine, koji kao oblik retardacije oborine u slivu može izazvati velike poplave u slučaju naglog topljenja, te obraslost sliva kao oblik retardacije.

Poplavno područje rijeke Tinje je pod uticajem umjerenokontinentalne klime, sa dosta oštrim zimama i toplim ljetima, sa klimatskim specifikumima kao što je pojava mjesečnog maksimuma u oktobru – novembru i maju – junu. Primjera radi, srednja temperatura u mjesecu januaru registrovana na meteo stanici Tuzla za period 1961-1990 iznosi – 0,70C, a u julu 19,30C. Prosječna godišnja temperatura za isti period iznosi 100C.

Jedna od karakteristika ovog klimatskog režima su veće količine oborina u ljetnjem periodu, nego u zimskom. Tako su najveće prosječne količine oborina u mjesecu junu 111 mm, a najmanje u februaru 55 mm, dok prosječna godišnja oborina iznosi 883 mm (meteo stanica Tuzla). Obzirom na svoj geografski položaj, može se reći da je područje izloženo vjetru, sa
niskim procentom tišina ( c = 35%). Najčešći je sjeveroistočni vjetar (NE), zatim sjevernim (N), i jugozapadni (SW), dok južni vjetar (S) ima najveću jačinu, a najrjeđe se javlja (sve sa MS Tuzla).
Poznavanje temperature zraka je značajan faktor u oticanju sa slivnih područja, vrlo često poslije oborina, drugi po važnosti parametar za prognozu velikih poplavnih valova.


HIDROGRAFIJA, UGROŽENOST POPLAVAMA

Posmatrani dio rijeke Tinje prdstavlja uzvodniju polovinu ukupnog toka rijeke Tinje. Iako su podužni padovi prirodnog toka veliki, (0.00384, 0.0429, 0.00557, 0.00831, 0.00606 itd, što je vidljivo u prilogu br.4.), bujični vodotoci is slivnog područja nose ogromne količine nanosa i tako zatrpavaju postojeće korito, što naravno uzrokuje plavljenje uske doline.
Plavljenjem su ugroženi gospodarski i individualni objekti, industriski objekti, putevi, pruga i poljoprivredno zemljište. i sl.
Godine 2001, došlo je do plavljenja područja čak i do pojave velikih voda tri puta u par mjeseci, iako skoro 20 godina nije bilo poplava.

Za potrebe izrade Studije korištena je V.S. Srebrenik, uz razmatranje regionalnih analiza specifičnih oticaja karakterističnih velikih voda. Hidrološka obrada data je u knjizi B, dok se u ovom dijelu daje samo vjerovatnoća pojave maksimalnih godišnjih proticaja , u prilogu br. 5.


URBANIZAM, POLJOPRIVREDA, PRIVREDNI POGONI, SAOBRAĆAJNICE

Na poplavnom području rijeke Tinje naselja su smještena uz samu rijeku. Posebno je izraženo naseljavanje i izgradnja objekata uz samu rijeku.
Novelacija Urbanističkog plana užeg centra grada Srebrenika rađena je 2000. godine.
U uskoj dolini rijeke Tinje poplavama je ugroženo cca 400 ha poljoprivrednih površina u općini Srebrenik. Poljoprivredna proizvodnja, izuzev "Rasadnika”, svedena je na individualna gazdinstva i proizvodnju pretežno pšenice i drugih strnih žita, kukuruza, duhana, djetalina, povrća ( na otvorenom) i voća.
Glavni industrijski pogoni danas su: "Ingram”d.d. – kamenolom, "Fana” – prehrambena industrija i druga sitnija privatna trgovinska poduzeća i benzinske pumpe.

Značajnije saobraćajnice su magistralni put Tuzla – Županja, te pruga Brčko – Tuzla.


OSNOVNI HIDROLOŠKI PODACI

Hidrološki parametri za područje rijeke Tinje (u općini Srebrenik) dobiveni su sa V.S. Srebrenik, uz razmatranje regionalnih analiza specifičnih oticaja maksimalnih proticaja povratnih perioda 20, 100 i 500 godina.
Neophodni parametri i hidrološki podaci dati su u dijelu B. Studije, a u ovoj knjizi se daju prilaže vjerovatnoća pojave maksimalnih godišnjih proticaja rijeke Tinje na V.S. Srebrenik – prilog br. 5.

Podaci o karakterističnim proticajima, na osnovu kojih su određene površine plavljenja u dolini rijeke Tinje su : 

Poplavno područje rijeke Tinje
Karakteristični profil
   Proticaj (m3/s)  
     Rang pojave  
   0,005  0,01 0,002
 r. Tinja - Ormanica  262  316  361
 r. Tinja – nizvodno od p. Lušnički  230  282  324
 r. Tinja - nizvodno od ušća Slanske rijeke  200  250  287
 r. Tinja - nizvodno od Dubokog p.  147  187  216
 r. Tinja - nizvodno od ušća Jaseničke rije.  93  124  143
       

 

OSNOVNI HIDRAULIČKI PODACI

Za potrebe analize i proračuna korištena je dostupna dokumentacija i podloge, posebno poprečni profili za dionice na kojima je rađena projektna dokumentacija, te "skidani” poprečni profili sa karata mjerila 1:2.500 na ostalim dionicama razmatranog područja rijeke Tinje.
Hidraulički proračuni rađeni su za velike vode ranga pojave 1/20, 1/100 , i 1/500 za prirodno stanje i za regulisano korito.
Linije plavljenja su ucrtavane na planovima 1: 2.500, te u obliku simbola, vjerno prenešene na
karte mjerila 1: 25.000 (kako je projektnim zadatkom i predviđeno), a date su u prilogu br. 1.
Urađeni su i uzdužni profili za prirodno stanje (prilog br. 2 ), te uzdužni profil za regulisano korito rijeke Tinje, mjerilo je distorziono i to 1: 250/25.000, prilog br. 4.


PLAVLJENE POVRŠINE

Ukupne plavljene površine u dolini rijeke Tinje (u Federaciji BiH) iznose:

Poplavno područje
rijeke Tinje (u granicama FBiH)

PLAVLJENA POVRŠINA (ha)


Vjerovatnoća pojave (ha)

0,005 0,01 0,002
Grad Srebrenik 353,40 400,90 427,60
Šire područje naselja Tinja 106,60 130,90 160,60
UKUPNO: 460,00 531,80 588,20