U Bosni i Hercegovini, može se slobodno reći, postoji
duga tradicija (gotovo stoljetna) postojanja državnih organa i
organizacija formiranih i zaduženih za potrebe brige o vodama.
Institucionalno je sve započelo u vrijeme vladavine Austro-Ugarske
monarhije na ovim prostorima, kada je započet i jedan ozbiljan razvojni
proces u oblasti voda, nastavilo se u Kraljevini Jugoslaviji nešto
smanjenim aktivnostima, da bi u periodu poslije Drugog svjetskog rata pa
sve do početka devedesetih godina prošloga stoljeća vodoprivreda u
Bosni i Hercegovini doživjela puni zamah , kako u organizacijskom , tako
i u materijalnom, kadrovskom i stručno-naučnom pogledu.
Iako su organizacijska prestruktuiranja u
tom periodu bila relativno česta, što je ponekad usporavalo ili ometalo
razvojni proces, ipak je tekao sa većim ili manjim uspjesima,
uslovljen, prije svega, ekonomskim i nekim društvenim ograničenjima. Bez
obzira na to, vodoprivreda je shvaćena kao djelatnost koja je na mnogo
načina bila prethodnica cjelovitog razvoja Bosne i Hercegovine.
Početak rata 1992. godine zatekao
je Vodoprivredu Bosne i Hercegovine organizovanu kroz Republički
vodoprivredni društveni fond, Javno vodoprivredno preduzeće "Vodoprivreda Bosne i Hercegovine” i naučno-istraživačku instituciju "Zavod za vodoprivredu”.Svi su bili smješteni u savremenom poslovnom objektu u kojem je radilo skoro 300 zaposlenih, od čega je oko 70% bilo sa visokom stručnom spremom različitih zvanja (naravno najviše iz oblasti hidrotehnike), a medju njima pet doktora i 14 magistara nauka.
|
|
Rat je, nažalost, devastirao vodoprivredu u svakom pogledu. Javno preduzeće za "Vodno područje slivova rijeke Save” Sarajevo pod ovim nazivom ustanovljeno je Zakonom o vodama Federacije Bosne i Hercegovine usvojenim 1998. godine ( Službene novine Federacije BiH broj 18/98). Iz samog naziva preduzeća
vidljivo je da se nadležnost preduzeća odnosi na rijeke, odnosno vode
na području FBiH koje uviru u rijeku Savu, odnosno koje pripadaju
Crnomorskom slivu. To znači da je briga o vodama organizovana po
slivovskom principu , tako da sve rijeke i vode koje uviru u Jadransko
more (Neretva, Cetina i dr.) pripadaju u nadležnost Javnog preduzaća za "Vodno područje slivova Jadranskog mora” u Mostaru.
Od 1. januara 2008. godine počela je primjena novog Zakona o vodama (Službene novine Federacije BiH, broj 70/2006), prema kojem se, umjesto
dosadašnjih javnih preduzeća, osnivaju agencije za vodna područja radi
provođenja zadataka upravljanja vodama koji se ovim Zakonom i propisima
koji se donose na osnovu ovog Zakona, stavljaju u njihovu nadležnost.
Konkretno, za područje Federacije BiH koje pripada Crnomorskom slivu
nadležna je Agencija za vodno područje rijeke Save u Sarajevu, a za područje koje pripada Jadranskom slivu Agencija za vodno područje Jadranskog mora u Mostaru..
|