Opšte karakteristike poplavnog područja Srednje Posavine









GEOGRAFSKI POLOŽAJ, VELIČINA I NADMORSKA VISINA, KLIMA

Poplavno područje Srednje Posavine, čini najsjeverniji dio Federacije BiH - Srednja Posavina koja obuhvata općine Šamac, Šamac - Domaljevac, Orašje i dio Distrikta Brčko (naselja Vučilovac i Krepšić), a zauzima površinu od oko 13.100 ha.

Na području Srednje Posavine, živi oko 26.000 stanovnika, sa tendencijom porasta broja stanovnika i gustine naseljenosti zbog prisutnosti izbjeglica iz posavskih općina. Područje zahvata površinu od oko 500 km2.

Melioraciono područje Srednje Posavine čini ravnica smještena između rijeka Save, Bosne i Tinje, te obronaka planina Trebave i Majevice.

Nadmorska visina Srednje Posavine je 86 m.n.m. (Šamac), 85,00 m.n.m. (Orašje), te 82,30 m.n.m. u Krepšiću, a na granici Federacije (zamišljena) linija granice iznosi: Tursinovac 85.80 m.n.m., 85,10 m.n.m. Grebnice, te 85,00 m.n.m. Brvnik.

Osnovna karakteristika vodnog režima područja je neravnomjernost uzrokovana hidrometeorološkim elementima kao što su: oborine, temperatura zraka, evaporacija, evapotranspiracija, infiltracija, vlažnost tla i dr., te kontinentalnom klimom.
Najznačajniji uticaj na formiranje velikih voda imaju oborine. Na neravnomjernost raspodjele oborina ogroman uticaj ima klima i fizičkogeografske karakteristike područja.

Tako usljed oborina većeg intenziteta na strmom području, slabo obraslom vegetacijom i slabo vodopropusnom, možemo očekivati nagle poplave, posebno na mjestima gdje korita nisu dovoljno razvijena. Na ravničarskom području uz rijeku Savu i njene pritoke (u zoni uspora rijeke Save), možemo očekivati poplave sa višednevnim djelovanjem i velikom štetom (štete na poljoprivrednim površinama i objektima).
Oborine su temeljni element koji najznačajnije i najčešće utiče na formiranje oticanja, posebno kada su u pitanju valovi velikih voda, svakako ne i jedini. Značajan uticaj imaju temperatura zraka i evaporacija, a u hidrološkom pogledu i snijeg kao vrsta oborine, koji kao oblik retardacije oborine u slivu može izazvati velike poplave u slučaju naglog topljenja.

Poplavno područje Posavine je pod uticajem umjerenokontinentalne klime, sa dosta oštrim zimama i toplim ljetima, sa klimatskim specifikumima kao što je pojava mjesečnog maksimuma
u oktobru – novembru i maju – junu. Primjera radi, srednja temperatura u mjesecu januaru registrovana na meteo stanici Tuzla za period 1961-1990 iznosi – 0,70C, a u julu 19,30C. Prosječna godišnja temperatura za isti period iznosi 100C.

Jedna od karakteristika ovog klimatskog režima su veće količine oborina u ljetnjem periodu, nego u zimskom. Tako su najveće prosječne količine oborina u mjesecu junu 111 mm, a najmanje u februaru 55 mm, dok prosječna godišnja oborina iznosi 883 mm (meteo stanica Tuzla). Obziroma na svoj geografski položaj može se reći da je područje izloženo vjetru, sa niskim procentom tišina ( c = 35%). Najčešći je sjeveroistočni vjetar (NE), zatim sjevernim (N), i jugozapadni (SW), dok južni vjetar (S) ima najveću jačinu, a najrjeđe se javlja (sve sa MS Tuzla).
Poznavanje temperature zraka je značajan faktor u oticanju sa slivnih područja, vrlo često poslije oborina, drugi po važnosti parametar za prognozu velikih poplavnih valova.
U dijelu B. Studije dati su detaljni podaci sa meteostanice Orašje za period 1961 – 1990 godine.


HIDROGRAFIJA, UGROŽENOST POPLAVAMA

Sve do izgradnje savskog nasipa, puta Modriča – Šamac (put u nasipu), obodnih kanala Tinja – Tolisa, Istočnog lateralnog i Zapadnog lateralnog kanala, akumulacija Hazne i Vidare u Gradačcu, C.S.Tolisa, prostrana ravnica uz rijeku Savu je bila izložena poplavama vanjskih voda različitog prijekla. Velike vode rijeke Save, rijeke Bosne i rijeke Tinje, u kombinaciji sa
brdskim vodama, sa obronaka planina Majevice i Trebave vjekovima su ugrožavele Srednju Posavinu, dio Posavske županije.

Prvi zaštitni objekti datiraju još iz prošlog vijeka, a izgradnja objekata za zaštitu od poplava intezivirana je poslije II svjetskog rata, kada je najveći dio savskih nasipa rekonstruisan sa potrebnim nadvišenjem, te urađena komasacija i izgrađen melioracioni sistem – kanalska mreža i crpne stanice (do 1992. godine).
Nasipi su homogeni, napravljeni od ilovače koja se dobivala iz obližnjih pozajmišta (na samoj lokaciji).

Dugogodišnje neodržavanje melioracionih objekata, izgradnja fortifikacijskih objekata tokom rata, te namjerno uništavanje, doveli su do toga da je danas stepen zaštite područja na alarmatno niskom nivou.

Krajem decembra 1999. godine došlo je do većeg plavljenja područja unutrašnjim i vanjskim vodama, zbog nefukcionalnosti sistema (zbog devastiranih crpnih stanica kao i zapuštenosti kanalske mreže).
Maksimalne godišnje protoke r. Save i maksimalni godišnji vodostaji preuzeti su iz elaborata "Proračun vodnih nivoa Save od Jamene do Sutle i aktuelizacija geodetskih podloga za Savu” - Javno vodoprivredno poduzeće Hrvatska vodoprivreda, (organizaciona jedinica Zagreb, studijsko razvojni odjel), Zagreb, prosinac 1992.godine, a za hidrološke stanice Slavonski Šamac, Županja i V.S . Sremska Rača, a dati su u– dijelu B Studije.


URBANIZAM, POLJOPRIVREDA, PRIVREDNI POGONI, SAOBRAĆAJNICE

U Srednjoj Posavini naselja su razbacana na cijeloj poplavnoj ravnici. Područje pripada Oraškoj općini, te dijelom općini Šamac – Domaljevac. Danas na području živi oko 26.000 stanovnika, od čega i do 10.000 u samom općinskom centru Orašja, a sve skupa čini dio Posavske županije.


Glavni industrijski pogoni danas su duhanski pogon: "Bosanac”, metaloprerađivačka MP "Mehanika” i druga sitnija privatna preduzeća.
Inače, općina je izrazito poljoprivredno područje, sa razvijenom proizvodnjom žitarica, povrća, krmnog bilja, duhana, te stočarstvom.
Značajnije saobraćajnice su magistralni put Tuzla – Županja, te regionalni putevi Šamac – Orašje i Orašje Gradačac.
Prije rata općina Orašje, bila je na dnu ljestvice nerazvijenih općina. Još uvijek nije registrovan potpun povratak i oporavak privrede.


OSNOVNI HIDROLOŠKI PODACI

Neophodni hidrološki parametri i detaljna objašnjenja, korišteni kod izrade Studije, poplavnog područja Srednja Posavina dati su u dijelu B. Studije.
Ovdje se daju samo karakteristični visoki vodostaji na profilima: V.S. Županja, i V.S. Sremska Rača – dok su podaci na profilima crpnih stanica i cop-ova dobiveni interpolacijom:

Profil

Stacionaža
(km)

H1/20 H1/100 H1/500
VS Sl. Šamac
319,9
88,33
88,91
89,39
PS Tolisa
283,6
86,81
87,61
88,27
VS Županja
273,3
86,58
87,43
88,15
COP Orašje
267,1
86,38
87,17
87,88
PS Vidovice
259,2
86,09
86,85
87,47
PS Đurići
242,2
85,48
86,18
86,84
VS Sremska Rača
150,00
82,76
83,40
83,91


PLAVLJENE POVRŠINE

Za pretpostavljena varijantna rješenja da ne postoje nasipi, ili pak da dođe do pucanja nasipa, površine plavljenja, velikim vodama rijeke Save za različite maksimalne vodostaje iznose:

Poplavno područje
SREDNJE POSAVINE
(u granicama
FBiH)

PLAVLJENA POVRŠINA (ha)


Vjerovatnoća pojave (ha)

0,005 0,01 0,002
Kazeta Tišina 304,00 6.270,00 5.244,00
Kazeta Sjever 304,00 6.358,00 5.446,00
Kazeta Objeda 304,00 6.501,00 6.247,00
UKUPNO: 11.818,00 12.108,00 13.052,00