Opšte karakteristike poplavnog područja Odžačka Posavina









GEOGRAFSKI POLOŽAJ, VELIČINA I NADMORSKA VISINA, KLIMA

Poplavno područje Odžačke Posavine, čini površina duž rijeke Save uzvodno od ušća rijeke Bosne, zauzima povšinu od oko 8 700 ha, a zaštićena je nasipima od velikih voda Save i Bosne. Polder Odačke Posavine je na zapadu ograničen obroncima Vučijaka i obodnim kanalom Svilaj-Potočani, na istoku rijekom Bosnom i na jugu obodnim kanalom Bosna- Bukovica.
Nadmorska visina Odžačke Posavine je od 86 m.n.m. (u Kadru) do 87.00 m.n.m. ( u Prudu), uz generalno padanje terena od juga ka sjeveru, da bi na granici malioracione površine – obodnim kanalom Bosna – Bukovica iznosila 91 m.n.m.

Osnovna karakteristika vodnog režima područja je neravnomjernost uzrokovana hidrometeorološkim elementima kao što su: oborine, temperatura zraka, evaporacija, evapotranspiracija, infiltracija, vlažnost tla i dr., te kontinentalnom klimom.
Najznačajniji uticaj na formiranje velikih voda imaju oborine. Na neravnomjernost raspodjele oborina ogroman uticaj ima klima i fizičkogeografske karakteristike područja.

Tako usljed oborina većeg intenziteta na strmom području, slabo obraslom vegetacijom i slabo vodopropusnom, možemo očekivati nagle poplave, posebno na mjestima gdje korita nisu dovoljno razvijena. Na ravničarskom području uz rijeku Savu i njene pritoke (u zoni uspora rijeke Save), možemo očekivati poplave sa višednevnim djelovanjem i velikom štetom (štete na poljoprivrednim površinama i objektima).
Oborine su temeljni element koji najznačajnije i najčešće utiče na formiranje oticanja, posebno kada su u pitanju valovi velikih voda, svakako ne i jedini. Značajan uticaj imaju temperatura zraka i evaporacija, a u hidrološkom pogledu i snijeg kao vrsta oborine, koji kao oblik retardacije oborine u slivu može izazvati velike poplave u slučaju naglog topljenja.
Poplavno područje Posavine je pod uticajem umjerenokontinentalne klime, sa dosta oštrim zimama i toplim ljetima, sa klimatskim specifikumima kao što je pojava mjesečnog maksimuma u oktobru – novembru i maju – junu. Primjera radi, srednja temperatura u mjesecu januaru registrovana na meteo stanici Tuzla za period 1961-1990 iznosi – 0,70C, a u julu 19,30C. Prosječna godišnja temperatura za isti period iznosi 100C.
Jedna od karakteristika ovog klimatskog režima su veće količine oborina u ljetnjem periodu, nego u zimskom. Tako su najveće prosječne količine oborina u mjesecu junu 111 mm, a najmanje u februaru 55 mm, dok prosječna godišnja oborina iznosi 883 mm (meteo stanica Tuzla). Obziroma na svoj geografski položaj može se reći da je područje izloženo vjetru, sa niskim procentom tišina ( c = 35%). Najčešći je sjeveroistočni vjetar (NE), zatim sjevernim (N), i jugozapadni (SW), dok južni vjetar (S) ima najveću jačinu, a najrjeđe se javlja (sve sa MS Tuzla).
Poznavanje temperature zraka je značajan faktor u oticanju sa slivnih područja, vrlo često poslije oborina, drugi po važnosti parametar za prognozu velikih poplavnih valova.
U dijelu B. Studije dati su podaci sa meteostanice Orašje za period 1961 – 1990. godine.


HIDROGRAFIJA, UGROŽENOST POPLAVAMA

Prostrane poplavne ravnice koje prate rijeku Savu svojom čitavom dolinom, dugogodišnje su plavljene velikim vodama rijeke Save, velikim brdskim vodama, velikim vodama rijeke Bosne ili kombinovanim vodama ovih vodotoka i povremenih bujica koje dolaze sa obronaka Vučijaka.
Poplavno područje Odžačke Posavine zaštićeno je nasipima od savske poplave, a slični nasipi su izgradjeni i duž savskih pritoka rijeke Bosne, obodnih kanala Svilaj – Potočani, Bosne – Bukovice (pritoke r. Bosne) i GOK-a (Gornjeg obodnog kanala), te DOK-a (Gonjeg obodnog kanala).

Nasipi su homogeni, napravljeni od ilovače koja se dobivala iz obližnjih pozajmišta (na samoj lokaciji).
Prvi zaštitni objekti datiraju još iz prošlog vijeka, a izgradnja objekata za zaštitu od poplave intezivirana je poslije II svjetskog rata, kada je najveći dio savskih nasipa rekonstruisan sa potrebnim nadvišenjem, te urađena komasacija i rekonstruisan melioracioni sistem – kanalska mreža i crpne stanice.

Dugogodišnje neodržavanje melioracionih objekata, izgradnja fortifikacijskih objekata tokom rata, te namjerno uništavanje, doveli su do toga da je danas stepen zaštite područja na alarmantno niskom nivou.

Krajem decembra 1999. godine došlo je do većeg plavljenja područja unutrašnjim i vanjskim vodama, zbog nefunkcionalnosti sistema (zbog devastiranih crpnih stanica kao i zapuštenosti kanalske mreže).
Juna 2001. došlo je do plavljenja dijela Odžačke Posavine velikim vodama rijeke Bosne i plavljenja poldera unutarnjim vodama.

Maksimalne godišnje protoke rijeke Save i maksimalni godišnji vodostaji preuzeti su iz elaborata "Proračun vodnih nivoa Save od Jamene do Sutle i aktuelizacija geodetskih podloga za Savu” – Javno vodoprivredno poduzeće Hrvatska vodoprivreda, (organizaciona jedinica Zagreb, studijsko razvojni odjel), Zagreb, prosinac 1992. godine, za hidrološke stanice Slavonski Brod, Slavonski Šamac i Županja, a dati su u dijelu B ove Studije.


URBANIZAM, POLJOPRIVREDA, PRIVREDNI POGONI I SAOBRAĆAJNICE

U Odžačkoj Posavini naselja su razbacana na cijeloj poplavnoj ravnici. Područje pripada Odžačkoj općini, te dijelom općini Šamac – naselje Prud. Danas na području živi oko 30.000 stanovnika, od čega i do 10.000 u samom općinskom centru Odžaku.

Glavni industrijski pogoni su bili "Energoinvest”, "Strolit”, "Vuntex”, "Bata” i dr. koji su u ratu devastirani, da bi sada bila u pogonu firma "Vutex” – konfekcija.

Inače, općina je izrazito poljoprivredno područje, sa razvijenom proizvodnjom žitarica, povrća, krmnog bilja, te stočarstvom.
Značajnije saobraćajnice povezuju sela, a regionalni putevi 6A5 i 5A5, te 7A6 – povezuju Odžak sa Brodom i Šamcem.

Prije rata općina Odžak, bila je na dnu ljestvice nerazvijenih općina. Još uvijek nije registrovan potpun povratak i oporavak privrede.


OSNOVNI HIDROLOŠKI PODACI

Neophodni hidrološki parametri, korišteni kod izrade Studije, poplavnog područja Odžačka Posavina dati su u dijelu B.
Ovdje se daju samo karakteristični visoki vodostaji r. Save, na profilima: V.S.Šamac, P.S.Zorice, P.S.Svilaj i V.S. Brod (Slavonski Brod). Podaci na profilima pumpnih stanica, između vodomjernih stanica, dobiveni su interpolacijom.


Profil

Stacionaža
(km)

H1/20 H1/100 H1/500
VS Sl. Šamac

319,9


88,33
88,91
89,39
PS Zorice

329,4


88,70
89,33
89,74
PS Svilaj
343,6
89,38
89,99
90,45
VS Slavonski Brod
377,80
90,30
90,87
91,39


PLAVLJENE POVRŠINE

Za pretpostavku da ne postoje nasipi, ili pak da dođe do pucanja nasipa, površine plavljenja velikim vodama rijeke Save, za različite maksimalne vodostaje bi iznosile:

ODŽAČKA
POSAVINA


PLAVLJENA POVRŠINA (ha)


Vjerovatnoća pojave (ha)

0,005 0,01 0,002
Kazeta Novi Grad 4.394,00 4.920,00 5.210,00
Kazeta Svilaj 1.089,00 1.117,00 1.138,00
UKUPNO: 5.483,00 6.037,00 6.348,00